Untitled

KULTURNO-HISTORIJSKI I GRADITELJSKI PREGLED

Plodne doline rijeka Drine, Prace i Koline oduvijek su privlacile ljude da tu, na mjestima današnjeg Goražda, Pra?e i Ustikoline grade svoja naselja. Historijska i arheološka gradja, koja se cuva u arhivima i muzejima Sarajeva, Dubrovnika, Beca itd., to potvrdjuuje. Arheološki nalazi su pokazali da ?ovjek neprekidno živi na ovim prostorima još od kamenog doba. Dokazi su mnoga nalazišta, posebno ona iz neolita.

Najstarije otrkiveno naselje je na lokalitetu Lug, na desnoj obali Drine, kod Goražda. Starost ovog neolitskog materijala ukazuje na kraj IV i prvu polovinu III milenija. Pronadjeni arheološki predmeti ukazuju na arhitekturu kuca i ekonomski život njihovih stanovnika. Pronadjeno je nešto keramickih ulomaka i par skulptura koje su nastale oblikovanjem punog volumena, izradjene od pecene gline. S obzirom da je u neolitu glavnu ulogu u društvenom životu imala žena - majka (matrijarhat), te skulpture manifestiraju kult majke, kult plodnosti.

Stecci, Gošica polje

Iz željeznog doba, na cijelom ovom prostoru, iz vremena Ilira (najstariji imenom poznati stanovnici ove zemlje), ostalo je mnogo sacuvanih artefakata. U svim dijelovima ovog Kantona nalazimo tumuluse, ilirske nekropole, u kojima su pronadeni primjerci metalnog nakita (najcešce bronza), oružje, posudje i drugi artefakti. Najstariji tragovi njihovog prisustva su oni sa pocetka I milenija pr.n.e.

Ovdje su boravili Kelti, Rimljani i mnogi drugi narodi. Svi su oni, neki više a neki manje, ostavili tragove u kulturi ovih prostora.

U Ustikolini, na desnoj obali Drine, sacuvani su ostaci veceg gradjevinskog kompleksa iz rimskog doba. Isticu se nadgrobni spomenik u obliku kocke s prikazom žene u panonskoj nošnji i žrtvenik posvecen rimskim bogovima.

U neposrednoj blizini Goražda, na lijevoj obali Drine, pronadjeni su arhitektonski ulomci i reljefi sa tekstovima na latinskom jeziku. Tekstovi pokazuju da je ovdje bila stacionirana jedna vojna formacija na nivou kohorte (1/10 legije). Tu je ujedno bilo i znacajno naselje koje se razvilo na putu koji je vodio od jadranske obale prema Panoniji. Na ovom mjestu bilo je razvijeno tržište, što znaci da se tu nalazio veci broj trgovaca, koji su bili organizirani u svoj trgovacki kolegij (colegium mercurialium). Ocuvan je i reljef sa likom boga Merkura, boga trgovine i puteva.

U ranom srednjem vijeku ovuda su prošla mnoga rušilacka plemena. U VII stoljecu to su bili Slaveni, koji su tu i ostali.

Stecak sa Presjeke

Bogumilstvo je za srednjovjekovnu historiju Bosne i Hercegovine, a samim tim i za ove krajeve, nezaobilazna pojava. Bosanski kralj Stjepan Tomaš je 1450. godine poceo otvoreno progoniti bogumile ("dobre Bošnjane", pripadnike Crkve bosanske). Smatra se da je herceg Stjepan Kosaca primio u zaštitu na ove prostore oko 40.000 pripadnika bogumila. Maštovitost i potreba za izražavanjem stvaralackih ideja pripadnika ove zajednice, snažno ce se pokazati kod izrade nadgrobnih spomenika u kamenu - stecaka.

Stecak sa uklesanim pismom, Gošica polje

Na prostorima Ustikoline, Prace i Goražda sacuvano je nekoliko stotina primjeraka ovih spomenika, medjutim, mnogi od njih nisu evidentirani i naucno-estetski valorizirani. Posjeta takvim lokalitetima predstavlja jedinstvenu avanturu duha. Na steccima se manifestira svestrani sinkretizam: ilirska gordost, anticki osjecaj za mjeru i sklad, starokršcanska tajnovitost, slavenska jednostavnost i unutrašnja snaga "dobrih Bošnjana". Simbolika stecaka "dobrim Bošnjanima" stvarali su bliskost i šutnju ociglednosti.

Preporucujemo vam posjetu nekim vecim nekropolama: lokalitet Presjeka, iznad Ustikoline, sa ratnickim grobljem osmanlija iz XV stoljeca, Gošica polje, zapadno od Goražda, selo Kosace (nekropola i arheološki lokalitet Križevac, odnosno Ledine). Nekropola na Presjeci je površine cca 750 m2. Tu se nalaze zidane grobnice u obliku sarkofaga i predstavljaju raritet u muslimanskoj tradiciji sahranjivanja.

Presjeka, grobnica u obliku sarkofaga

Znacajan spomenik iz kasnog srednjeg vijeka predstavlja tzv. "rimski most", na lokalitetu Kožetin, kod Ustikoline. I danas dobro ocuvan, nalazi se na dijelu karavanskog puta koji je išao desnom obalom Drine.

Most u Kožetinu

U Dubrovackom arhivu ima mnogo dokumenata koji govore o intenzivnoj i bogatoj razmjeni roba izmedju Dubrovcana i domacih trgovaca.

Trg Ustikolina poznat je još od 1394. godine, a i ranije, po aktivnostima domacih ljudi koji su narocito trgovali voskom. Na podrucju Prace bili su aktivni rudnici gvoždja. Zato je, pored ostalog, i preko Prace u srednjem vijeku prolazio karavanski put, koji je vodio prema moru i prema Panoniji. Ovdje ne treba zaboraviti interesantne primjerke stecaka na lokalitetima Komrani i Cemernica.

U jednom dokumentu iz Dubrovackog arhiva, iz 1379. godine, stoji "...in Gorasde ad forum Vlachi de Cossaca", što ukazuje da su Clanovi porodice Kosaca skupljali i prodavali viškove proizvoda. Prodavao se vosak, živa stoka, olovo i srebro a uvozili prvenstveno sol i tkanine.

U vrijeme Osmanlija još više ce porasti privredni znacaj ovih prostora. Osmanlije dolaze u ove krajeve sa stoljetnom tradicijom izgradnje gradskih naselja, te ce ovdje urbani život doživjeti procvat.

Ulaz u dzamiju, Kreca

Turhan-Eminbegova džamija u Ustikolini smatra se po tradiciji jednom od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini. Na njenim temeljima izgradjen je novi objekat džamije. Nisu sacuvani ostaci gradjevinskog materijala stare džamije ali je sacuvan veci broj nišana iz starijeg perioda, jedan kameni ulomak sa tekstom na arapskom jeziku i sarkofag slican onima na Presjeci.

U okolini Goražda nalaze se stare džamije koje su doživjele veliku rekonstrukciju. Poznate su one u Krecama, Brajlovicima, Ilovaci, Zavodištu, Vranicima i Osjecanima. Jedino džamija u Krecama ima sacuvan natpis na kojem se vidi da je podignuta 961. godine po H./1553/4 godine. Prostor Kreca doti?e Nebo. Prirodni ambijent, horizonti-pravo mjesto za molitvu i razgovor sa sobom, Bogom i Svemirom.

Prema jednom dokumentu iz Dubrovackog arhiva u centru Goražda je vec 1568. godine Mustafa-paša Sokolovic izgradio most. Stalno se nadmetao sa rodjakom Mehmed-pašom Sokolovicem, te možda u njihovom rivalstvu možemo tražiti i naci razloge izgradnje mosta u Goraždu, a prije onog u Višegradu (1571/77).

Posebnu ljepotu i originalnost imaju domaci obicaji i rukotvorine. Nadaleko su bili poznati cilimi i serdžade cija izrada ima višestoljetnu tradiciju. U bh etnografiji i cilimarstvu postoji pojam "goraždanska šara", što ukazuje na posebnu ljepotu i originalnost tkanja ovih prostora.

U periodu Austro-Ugarske vladavine, na današnjem prostoru Kantona, bila je stacionirana veca vojna formacija. O tom vremenu svjedoce mnoge gradevine, u urbanim dijelovima, koje su i danas u funkciji i ostaci fortifikacionih objekata uz, za to doba, važne saobracajnice. U Goraždu je izgradjeno i poznato izletište "Belvedere Württemberg", u cast zemaljskog poglavara herzoga Willhelma Württemberga.

Sve što je stvoreno na ovim prostorima rezultat je stvaralackog duha mnogih naroda i generacija sa ciljem da osmisle svoje postojanje i da služi covjeku.

Moja nastojanja su da kroz izradu promotivnog materijala ukažemo na važnost zaštite i ocuvanja kulturno-historijske i graditeljske baštine koju su nam ostavili naši preci.