izbor jezika

VIDEO TZBPK

Pogledajte promotivni spot Turističke zajednice BPK Goražde. Uživajte!”

Više

Vi ste ovdje: HomeBPK GoraždeOpćina Foča-Ustikolina

Ustikolina vas očekuje!

Dobrodošli u Ustikolinu i njenu okolinu gdje su se hiljadama godina susrele i ukrštale različite kulture, civilizacije i religije. Ovdje vas očekuju spomenici starih arhitektura, arheološki lokaliteti i mnogi drugi artefakti koji svjedoče o vremenima prošlim.

Ustikolina je udaljena 25 km od Goražda, od Sarajeva 80 km, od Beograda 328 km, a Dubrovnika 189 km.

Ugodan boravak gostiju treba zahvaliti visokim godišnjim temperaturama, ravnomjerno raspoređenim padavinama, raznovrsnom reljefu i bogatoj flori i fauni. U prostoru čiste i nedirnute prirode očekuje vas dostojanstvena gostoljubivost domaćeg stanovništva i mnoga turističko-ugostiteljska ugodna iznenađenja.

Jedna od najatraktivnijih avantura svakako je splavarenje rijekom Drinom sve do Goražda. U vremenu od oko 6 sati, koliko traje putovanje, uživat ćete u čarima ove jedinstvene rijeke, a na odmaralištima, u zabavi i kulinarskim specijalitetima. I stari Rimljani spuštali su se iz Ustikoline splavovima niz Drinu.

Budite i vi dio veoma duge tradicije i učestvujte u neponovljivim uzbuđenjima!

Rijeka Drina je najveći prirodni rezervat ribe mladice u Evropi. Ova riba, savršenog tijela i ljepote, kruna je u najvećim uspjesima sportskih ribolovaca. I vas čeka jedan takav trofej, težak više desetina kilograma! Najveći primjerci ove kraljice među ribama love se baš ovdje, u Ustikolini! To je razlog da je Ustikolina domaćin održavanja državnog prvenstva mladičara, koje se održava u januaru.

Bungalovi „Ada Ustikolina“, na desnoj obali rijeke Drine, dragulj su na turističkoj mapi BiH. Uvučena u Drinu, na riječnoj terasi, čini se kao školjka sa biserima. Neslućeni su njeni potencijali u turističko-ugostiteljskoj i kulturno-zabavnoj ponudi.

Ako želite mir, slušati cvrkut ptica i šumove Drine, ugodan smještaj i kušati specijalitete domaće kuhinje – došli ste na pravo mjesto! Skupa sa Modranom, na suprotnoj obali, „Ada Ustikolina“ predstavlja najveći potencijal za razvoj turističke ponude.

U pansionu u restoranu „Baša“, na samom ušću Koline u Drinu, gosti će naći ono što traže - prijatan smještaj, ljubaznu poslugu i sve gurmanske specijalitete.

U Ustikolini možete posjetiti novoizgrađenu džamiju, sa, kako kažu, najvišom munarom na Balkanu. Kada prođete preko mosta na Drini, u Jošanici vas očekuje nekropola sa nišanima iz XV stoljeća.

Ako želite da se vratite u XII st. onda se prošetajte do Kožetina, gdje se nalazi kameni most iz tog vremena.

Obavezno posjetite Presjeku i poklonite se stećcima i veličanstvenoj staromuslimanskoj nekropoli. Tu je sahranjen Turhan Emin-beg, koji je u Ustikolini, po predanju, dao izgraditi najstariju džamiju u Bosni i Hercegovini.

Više od 250 godina hiljade vjernika dolaze na Dobre vode da u netaknutoj prirodi prouče molitvu i osvježe se na izvorima ove ljekovite vode. Dobro došli Dobrim vodama svakog prvog utorka iza Jurijeva. Rijaset Islamske zajednice u BiH je 2008. godine uvrstio ovo dovište u svoj kalendar.

Mnoge manifestacije, kao što su „Drina & Prača“,  „Ustikoljansko ljeto“, „ Zdrava hrana iz Ustikoline“ i druge, promoviraju ovaj prirodni i društveni ambijent u sve traženiju turističku destinaciju na karti Bosne i Hercegovine.

Smještajni kapaciteti, nogometni teren, zdravi i raznovrsni prirodni uvijeti pružaju velike mogućnosti za pripreme sportaša i sportskih ekipa.

Ustikoljanska korida, auto-moto trke i kampovi izviđača na Modranu – to su manifestacije za one koji žele provesti uzbudljiv i dinamičan odmor u Ustikolini.

Dođite, Ustikolina i Drina vas očekuju!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Geografski položaj

Općina Foča-Ustikolina je smještena na jugo-istoku Bosne i Hercegovine, odnosno na jugo-zapadu Bosansko-podrinjskog kantona Goražde. Sjeverozapadno  graniči sa općinom Pale-Prača, sjeveroistočno sa općinom Goražde, zapadno sa općinom Trnovo i opštinom Kalinovik, te južno i jugoistočno općinom Foča.

Reintegracijom dijela opštine Foča u Federaciju Bosne i Hercegovine, 1996. godine, formirana je Općina Foča-Ustikolina. Općina se prostire većim dijelom na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke Drine, na površini od 224,65 km2. 

Organizirana je u tri mjesne zajednice i to: Ustikolina, Cvilin i Jabuka, a administrativno sjedište općine smješteno je u MZ Ustikolini.

Naselje Ustikolina smješteno je na lijevoj obali rijeke Drine, na raskrsnici magistralnih puteva M-20 i M-18.1, devet kilometara nizvodno od Foče, a dvadeset četiri kilometra uzvodno od Goražda.

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva 2013. godine na teritoriji općine Foča-Ustikolina živjelo je u 703 domaćinstva sa ukupno 2.213 stanovnika.
 

Historija

Prvi zapis u kojem se spominje Ustikolina nalazimo u „Ljetopisu “ Popa  Dukljanina (XIII st.), koji govori o porazu ugarske vojske iz IX st. na Cvilinskom polju kod Ustikoline.

Gornje Podrinje, uz  tok rijeke Drine, u predrimsko doba naseljavalo je jedno od najmoćnijih ilirskih plemena, Autarijati. Smatra se da je njihov teritorij obuhvaćao oblast od rijeke Tare do planine Tare. Zato ovdje nalazimo veći broj ilirskih nekropola (tumulusa) i tragove njihovih naselja na brdima i brežuljcima (gradine).

Život ljudi u ovom župnom i pitomom dijelu Bosne uistinu je neprekidno trajao od najstarijih vremena. I Rimljani su u Ustikolini i njenoj okolini imali naselja od velikog vojnog i trgovačkog značaja. Možemo slobodno tvrditi da je Ustikolina utemeljena baš u rimsko doba. Nazivi rijeke Koline, brda Kolun, sela Ligate itd. imena su veoma stare toponomastike koji to potvrđuju.

Na ušću rijeke Koline otkriveni su ostaci većeg rimskog naselja. Na to ukazuju pronađeni arhitektonski fragmenti i drugi artefakti.

Ostaci antičkog naselja otkriveni su i u Cvilinu, s desne obale Drine, nasuprot Ustikoline. Na ušću potoka Kosove postojala je vila, a sa brda Čelije potječu žrtvenici sa posvetama. I danas stanovnici Cvilinskog polja, prilikom obrade svojih imanja, nalaze ostatke rimske keramike i druge predmete.

Splavarenje Drinom nije „izum“ novog doba. Ono ima veoma dugu tradiciju. Izvori govore da su ovdje stari Rimljani obogatili saobraćajnu mrežu korišćenjem rijeke Drine čamcima i splavovima!

Važan faktor u ekonomiji medijevalne Ustikoline bili su Dubrovčani. Djelatnost trgovca grada Svetog Vlaha u ranije doba bila je povremena, imala je sezonski karakter. Međutim, od kraja XV st., formira se stalna kolonija u kojoj Dubrovčani žive i po desetak godina. Tako su domaći bosanski elementi posredno bili u trgovačkim i kulturnim vezama sa Južnom Italijom i Venecijom. Na predmetima materijalne kulture prisutne su stare domaće forme, ali i utjecaji suvremenih evropskih kretanja. Tako, naprimjer, dobro očuvani most u Kožetinu, iz kasnog srednjeg vijeka, na dijelu karavanskog puta koji je vodio desnom obalom Drine, izgrađen je u duhu romanike.

Osmanlije su veoma rano zauzele Ustikolinu. U defteru (popisu) iz 1468/9. godine, zavedeno je da u Ustikolini ima 60 domaćinstava. A Evlija Čelebija ( XVII st.), u svom putopisu, ističe da kasaba (gradić) Ustikolina „ima 176 kamenom pokrivenih kuća, jednu džamiju, jedan mesdžid (objekat uz molitvu, bez munare), jedan hamam (javno kupatilo), jednu tekiju (boravište derviša), jedan han (prenoćište) i desetak dućana“.

Na prostorima u i oko Ustikoline sačuvano je mnogo staromuslimanskih nadgrobnih spomenika iz XV st. i kasnije. Tako, u Jošanici, na desnoj obali Drine, nalazimo nekoliko staromuslimanskih nišana sa prikazima lukova, strijela, sjekira, zastava i dr. Ovi spomenici predstavljaju prijelaz sa stećaka na nišane i ukazuju na domaće plemiće koji su primili islam, a zadržali neke elemente stare tradicije sahranjivanja.

Mnogi narodi koji su ovdje živjeli, neki manje, a neki više, ostavili su tragove u kulturi i sjećanju Ustikoline i njenih stanovnika. Ipak, postoji jedna ličnost i  jedno vrijeme koji su najdublje utisnuti u njihovu memoriju. To je ličnost Turhan Emin-bega u vrijeme vladavine Osmanskog carstva.

U jednom tekstu objavljenom 1891. godine stoji: „Pošto je sultan Fatih Mehmed došao u Ustikolinu, ostavi tu jedan kol (stražu), a kao zabita (stariješinu) ostavi Turhana Emina, koji je po pričanju sagradio ustikolinsku džamiju“. Krajem XIX st. nastala je i stavljena u džamiju limena ploča na kojoj je upisano da je Turhan Emin-beg podigao ovu građevinu 853.h./1488. godine. Smatra se da je to najstarija  takva građevina u Bosni i Hercegovini.

Ova džamija je 1992. godine potpuno uništena, a na njenom mjestu izgrađena je nova. Oko džamije je sačuvano groblje sa pedesetak grobnica i dva sarkofaga sa nišanima iz XVI st. Ljepotu srušene džamije isticale su skladna kamenorezačka izrada munare i bogata ornamentika ulaza, oblikovani istom tehnikom koja će se kod džamije Aladža (Foča) dovesti do savršenstva.

Na Presjeci, udaljenoj desetak kilometara od Ustikoline, nalazi se, u šumi i na proplancima, stotinjak nišana ukrašenih kopljima, sabljama, lukovima, strijelama, „jabukama“, prikazima ljudskih ruku, zastavama i dr. Čim se dođe na nekropolu, s lijeve strane, vidi se ozidani četverostrani prostor cca 750 m2, sa najljepšim grobovima u obliku sarkofaga. Tu je grobnica i Turhan Emin-bega. Bez obzira na vremensku distancu, ipak se može zamisliti kako ova nekropola svojom veličanstvenom arhitekturom, uvijek snažno i iznova, djeluje na domaće stanovništvo (i posjetioce) i još više ističe Turhanovu ličnost u njihovoj memoriji.

I danas se veličina i snaga Ustikoline ogledaju u njenim duhovnim težnjama i kulturnim dostignućima.